Osobni alati

dalje
prethodno
stavke

Preskoči na sadržaj. | Preskoči na navigaciju

Sound and independent information
on the environment

Vi ste ovdje: Početak / Europska agencija za okoliš / Signali - Dobrobit i okoliš / Signali 2013 / Članci / Veza između znanosti, politike i javnosti

Veza između znanosti, politike i javnosti

Promijenite jezik
Atmosfera, promjene vremena i godišnjih doba već su dugo predmetom opčinjenosti i promatranja. U 4. st. pr. n. e. Aristotel je u traktatu „Meteorologija“ prikupio i objavio zapažanja i o vremenskim promjenama i o znanosti o Zemlji općenito. Zrak je sve do 17. stoljeća simbolizirao „ništavnost“. Sve dok Galileo Galilei nije znanstvenim putem dokazao suprotno, pretpostavljalo se da zrak nema težinu.
ImaginAIR: Vjetrovi promjene

ImaginAIR: Vjetrovi promjene  Image © Tamas Parkanyi

Od industrijske revolucije ljudsko djelovanje sve više utječe na ekosustav Zemlje. Onečišćenje zraka jedna je od posljedica revolucije. …

Tamas Parkanyi, Mađarska (ImaginAIR)

Danas je naše znanje i razumijevanje atmosfere mnogo sveobuhvatnije. Možemo postavljati stanice za praćenje kvalitete zraka te na tim lokacijama u svega nekoliko minuta provjeriti kemijski sastav zraka ­te kako to utječe na dugoročne trendove. Također, imamo i jasniji pregled izvora onečišćenja zraka koje pogađa Europu. Možemo procijeniti broj onečišćujućih tvari koje u zrak ispuštaju pojedina industrijska postrojenja. Možemo predvidjeti i nadzirati kretanja zraka te ponuditi brz i besplatan pristup tim informacijama. Naše razumijevanje atmosfere i kemijskih interakcija unutar nje uistinu je napredovalo od vremena Aristotela naovamo.

Atmosfera je zamršen i dinamičan sustav. Zrak putuje svijetom zajedno sa onečišćujućim tvarima koje sadržava. Emisije ispušnih plinova iz automobila u urbaniziranim područjima, šumski požari, amonijak kao nusprodukt poljoprivrede, elektrane na ugljen diljem svijeta, čak i vulkanske erupcije utječu na kvalitetu zraka koji udišemo. U nekim su slučajevima izvori onečišćujućih tvari smješteni tisućama kilometara daleko od mjesta onečišćenja.

Znamo i da loša kvaliteta zraka može imati dramatičan učinak na naše zdravlje i život, kao i na okoliš. Onečišćenje zraka može izazvati i pogoršati bolesti dišnog sustava; može oštetiti šume, povećati kiselost tla i voda, smanjiti prinose usjeva i nagrizati zgrade. Možemo primijetiti i da mnoge onečišćujuće tvari u zraku doprinose klimatskim promjenama te da će klimatske promjene u budućnosti utjecati na kvalitetu zraka.

Corn

(c) Gülçin Karadeniz

Politike su poboljšale kvalitetu zraka, ali ...

U posljednjih se 60 godina kvaliteta zraka u Europi znatno poboljšala, što je rezultat sve većeg broja znanstvenih dokaza, zahtjeva javnosti i niza zakonskih propisa. Koncentracije su mnogih onečišćujućih tvari u zraku, poput sumpornog dioksida, ugljikova monoksida i benzena, znatno opale. Koncentracije olova pale su znatno ispod zakonski određenih granica.

No, unatoč tim postignućima, Europa još uvijek nije dostigla kvalitetu zraka koja se predviđa u njezinu zakonodavstvu ili koju priželjkuju građani. Lebdeće čestice i ozon danas su dvije najznačajnije onečišćujuće tvari u Europi te predstavljaju ozbiljan rizik za ljudsko zdravlje i okoliš.

Trenutačni zakoni i mjere za kvalitetu zraka namijenjeni su određenim sektorima, procesima, gorivima i onečišćujućim tvarima. Neki od tih zakona i mjera ograničavaju broj onečišćujućih tvari koje određena zemlja smije ispuštati u atmosferu. Druge mjere za cilj imaju smanjenje izlaganja građana štetnim razinama onečišćujućih tvari ograničavanjem visokih koncentracija – količine određene onečišćujuće tvari u zraku na određenoj lokaciji u određeno vrijeme.

Velik broj zemalja EU-a ne uspijeva ostvariti ciljeve kad se radi o emisijama jedne onečišćujuće tvari ili više onečišćujućih tvari (posebice dušičnih oksida) koji su obuhvaćeni zakonodavstvom. Izazov su i koncentracije. Mnoga urbanizirana područja bore se s razinama lebdećih čestica, dušičnog dioksida i prizemnog ozona koje su više od zakonski dopuštenih.

Potrebna su daljnja poboljšanja

Nedavna ispitivanja javnog mijenja pokazala su da javnost u Europi brine kvaliteta zraka. Gotovo jedan od svakih pet Europljana tvrdi da pati od problema dišnog sustava koji ne moraju nužno biti vezani uz lošu kvalitetu zraka. Četvoro od petoro smatra da bi EU trebao predložiti dodatne mjere za rješavanje problema kvalitete zraka u Europi.

Troje od petoro Europljana smatra da nisu dovoljno upućeni u problem kvalitete zraka u svojoj zemlji. Zapravo, unatoč velikim poboljšanjima tijekom proteklih desetljeća, manje od 20% Europljana smatra da se kvaliteta zraka u Europi popravila. Više od polovice Europljana smatra da se kvaliteta zraka u posljednjih 10 godina pogoršala.

Jako je važno raspravljati o problemima kvalitete zraka. To će nam pomoći da bolje razumijemo stanje kvalitete zraka u Europi danas, ali će nam pomoći i da smanjimo učinke izloženosti visokim razinama onečišćenja zraka. Na listi svakodnevnih prioriteta ljudi čiji članovi obitelji pate od bolesti dišnog ili krvožilnog sustava mogu biti i znanje o razinama onečišćenja zraka u gradu ili pristup točnim i pravovremenim informacijama.

People on the street

(c) Valerie Potapova | Shutterstock

Moguće su koristi djelovanja znatne

Europska će unija ove godine započeti s ocrtavanjem budućih smjernica kvalitete zraka, što nije jednostavan zadatak. S jedne strane, on zahtijeva minimaliziranje utjecaja onečišćenja zraka na javno zdravlje i okoliš. Procijenjeni su troškovi ovog utjecaja začuđujuće veliki.

S druge strane, ne postoji jednostavno i brzo rješenje koje bi poboljšalo kvalitetu zraka u Europi. To zahtijeva dugotrajno rješavanje problema brojnih onečišćujućih tvari iz različitih izvora. Također, to zahtijeva konstruktivniji pomak u našem gospodarstvu, i to prema zelenijoj potrošnji i obrascima proizvodnje.

Znanost pokazuje da čak i malena poboljšanja kvalitete zraka – posebice u gusto naseljenim područjima – rezultiraju i u poboljšanju zdravlja i u uštedi u gospodarstvu. Ove koristi uključuju: veću kvalitetu života za građane koji sve manje obolijevaju od bolesti koje izaziva onečišćenje; veću produktivnost zbog smanjenja broja dana bolovanja te niže zdravstvene troškove za društvo.

Znanost nam pokazuje i da od rješavanja problema onečišćenja zraka možemo imati višestruku korist. Na primjer, neki od stakleničkih plinova ujedno su i česte onečišćujuće tvari u zraku. Pobrinemo li se za to da klimatske politike i politike o zraku budu obostrano korisne, to će pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i poboljšati kvalitetu zraka.

Pomaci u provedbi zakonodavstva koje se odnosi na zrak predstavlja još jednu mogućnost za poboljšanje kvalitete zraka. U mnogim slučajevima, mjesne i regionalne vlasti one su koje primjenjuju politike i koje se nose sa svakodnevnim izazovima koji su rezultat loše kvalitete zraka. Često su to javna tijela najbliža ljudima pogođenima onečišćenjem zraka. Među njima, mjesne vlasti imaju mnoštvo informacija ­i konkretnih rješenja za rješavanje problema onečišćenja zraka na svom području. Od iznimne je važnosti spojiti ove mjesne vlasti ne bi li tako međusobno dijelile izazove, ideje i rješenja. To će im dati nove alate za postizanje ciljeva iznesenih u zakonodavstvu te mogućnost boljeg informiranja građana, što će u konačnici smanjiti zdravstvene probleme uzrokovane onečišćenjem zraka.

Trenutačno se suočavamo s izazovom o tome kako nastaviti prenositi sve veće razumijevanje zraka u bolje politike i zdravstvene rezultate. Što možemo poduzeti da bismo smanjili utjecaj onečišćenja zraka na naše zdravlje i okoliš? Koje su najbolje dostupne mogućnosti? Kako doći do njih?

Upravo u ovakvim trenucima znanstvenik, krojač politike i građanin trebaju raditi zajedno ne bi li adresirali ta pitanja kako bismo mogli nastaviti poboljšavati kvalitetu zraka u Europi.

 

Prof. Jacqueline McGlade

Izvršna direktorica

Geographical coverage

[+] Show Map

Radnje vezane za dokument
Filed under: ,

Komentari

Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100