Osobni alati

dalje
prethodno
stavke

Preskoči na sadržaj. | Preskoči na navigaciju

Sound and independent information
on the environment

Vi ste ovdje: Početak / Europska agencija za okoliš / Signali - Svaki naš udisaj / Signali 2013 / Članci / Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru

Kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru

Promijenite jezik
Tijekom dana mnogi od nas provode i do 90% vremena u zatvorenom prostoru – kod kuće, na poslu ili u školi. Kvaliteta zraka koji udišemo u zatvorenom prostoru ima izravan utjecaj na naše zdravlje. Što utječe na kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru? Postoji li razlika između onečišćujućih tvari u zatvorenom prostoru i na otvorenom? Kako možemo poboljšati kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru?

 Image © Jose AS Reyes | Shutterstock

Mnoge od nas iznenadit će saznanje da zrak na prometnoj gradskoj cesti može biti čišći od zraka u našoj dnevnoj sobi. Nedavne studije pokazuju da koncentracija štetnih onečišćujućih tvari u zraku može biti veća u zatvorenom prostoru nego vani. U prošlosti se znatno manje pažnje pridavalo onečišćenju zraka u zatvorenom prostoru nego na otvorenom, pogotovo u usporedbi s onečišćenjem zraka izazvanim emisijama iz industrije i prometa. Ipak, posljednjih je godina sve jasnije da izloženost onečišćenju zraka u zatvorenom prostoru predstavlja prijetnju.

Zamislite svježe oličenu kuću uređenu novim namještajem … Ili radnu okolinu koja odiše teškim mirisom sredstava za čišćenje … Kvaliteta zraka u našem domu, na radnome mjestu ili na ostalim javnim mjestima uvelike varira, ovisno o materijalu koji se koristio za izgradnju ili čišćenje zgrade te namjeni prostorije, kao i o načinu na koji je upotrebljavamo i provjetravamo.

Loša kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru posebno može štetiti osjetljivim skupinama, poput djece, starijih i ljudi s bolestima krvožilnog sustava ili kroničnim bolestima dišnog sustava, poput astme.

Neke od glavnih onečišćujućih tvari u zraku u zatvorenom prostoru uključuju radon (radioaktivni plin koji nastaje u tlu), dim cigareta, plinove ili čestice koje nastaju izgaranjem goriva, kemikalija i alergena. Ugljični monoksid, dušični dioksidi, čestice i hlapljivi organski spojevi mogu se naći i u zatvorenom prostoru i na otvorenom.

Mjere politika mogu pomoći

Neke su onečišćujuće tvari u zraku zatvorenog prostora i njihov utjecaj na zdravlje poznatije i pridaje im se više javne pozornosti nego drugima. Jedan je takav primjer zabrana pušenja na javnim mjestima.

Prije uvođenja zakonodavnih mjera koje se odnose na pušenje, zabrana pušenja na javnom mjestu u mnogim se zemljama smatrala kontroverznom. Primjerice, samo nekoliko dana nakon što je zabrana pušenja u siječnju 2006. stupila na snagu u Španjolskoj, stvorio se pokret kojim su ljudi htjeli obraniti svoje pravo da puše u zatvorenom prostoru na javnim mjestima. No, zabrana je ujedno i osnažila javnu svijest. Netom nakon što je zabrana stupila na snagu, 25.000 Španjolaca na dan tražilo je liječničku pomoć pri prestanku pušenja.

Kad govorimo o pušenju na javnome mjestu i u javnom prijevozu, javno mnijenje uvelike se promijenilo. Mnoge aviokompanije uvele su zabranu pušenja na kraćim letovima još 1980-ih, dok su 1990-ih zabranu uvele i na dugim letovima. U Europi je danas nezamislivo da nepušači budu izloženi dimu cigareta u javnom prijevozu.

Danas mnoge zemlje, uključujući sve zemlje EAO-a, imaju zakonodavstvo kojim se ograničava ili zabranjuje pušenje u zatvorenom prostoru na javnome mjestu. Nakon niza neobvezujućih rezolucija i preporuka, Europska je unija 2009. godine usvojila rezoluciju kojom zemlje članice poziva da donesu i provedu zakone koji bi njihove građane u potpunosti zaštitili od izlaganja dimu cigarete.

Čini se da se zabranom pušenja popravila kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru. Onečišćujuće tvari iz dima cigareta na javnim su mjestima u opadanju. Na primjer, u Republici Irskoj mjerenja onečišćujućih tvari na javnim mjestima u zraku u Dublinu prije i nakon uvođenja zabrane pušenja pokazuju pad do 88% nekih onečišćujućih tvari u zraku koji se mogu pronaći u dimu cigarete u prostoru.

Kao što je to slučaj s onečišćujućim tvarima u zraku na otvorenom, onečišćujuće tvari u zatvorenom prostoru ne utječu samo na naše zdravlje. Prate ih i visoki gospodarski troškovi. Izlaganje dimu cigarete na radnome mjestu u EU-u stoji oko 1,3 milijarde eura u izravnim medicinskim troškovima te više od 1,1 milijarde eura u neizravnim troškovima vezanima uz gubitke produktivnosti u 2008. godini.

Onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru

Onečišćenje zraka u zatvorenom prostoru mnogo je više od dima cigarete

Pušenje nije jedini izvor onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru. Prema Eriku Lebretu iz nizozemskog Nacionalnog instituta za javno zdravstvo i okoliš, „onečišćenje zraka ne prestaje na našem kućnom pragu. Većina onečišćujućih tvari izvana ulazi u naše domove, a ondje provodimo većinu vremena. Na kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru utječu mnogi drugi čimbenici, uključujući kuhanje, peći na drva, izgaranje svijeća ili mirisnih štapića, uporaba proizvoda poput voska ili laštila za čišćenje površina, građevni materijali, poput formaldehida u šperploči te sporogorećih materijala. Tu je i radon iz tla i građevnih materijala.“

Europske zemlje pokušavaju riješiti problem nekih izvora onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru. Prema Lebretu, „pokušavamo visokotoksične tvari zamijeniti manje toksičnim tvarima ili pronaći načina da smanjimo njihovu emisiju, kao što je to slučaj s emisijom formaldehida iz šperploče. Drugi primjer jest smanjenje korištenja određenih materijala koji luče radon pri izgradnji zidova. Ti su se materijali u prošlosti koristili, no njihova je uporaba u međuvremenu ograničena“.

Kvaliteta zraka koji udišemo ne poboljšava se samo donošenjem zakona; svi možemo poduzeti korake za kontroliranje i smanjenje lebdećih čestica i kemikalija u zatvorenim prostorima.

Jednostavne radnje, poput provjetravanja zatvorenog prostora, mogu pomoći poboljšanju kvalitete zraka koji nas okružuje. No, i najbolje namjere mogu imati štetne učinke. Lebret predlaže: „Trebali bismo provjetravati prostor, no ne smijemo pretjerivati jer se time gubi znatan dio energije. To vodi k većem zagrijavanju i korištenju fosilnih goriva, što u konačnici znači veće onečišćenje zraka. Općenito bismo trebali promisliti o pametnijem korištenju svojih resursa“.

Dodatne informacije

Geographical coverage

[+] Show Map

Radnje vezane za dokument
Filed under: ,

Komentari

Prijavi se odmah!
Dobivajte obavijesti o novim izvješćima i proizvodima. Trenutačno imamo 33054 pretplatnika. Učestalost: 3-4 e-poruke mjesečno.
Arhiva obavijesti
Pratite nas
 
 
 
 
 
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100