Prijelaz na zeleno gospodarstvo

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2014-09-12 Zadnja izmjena 2016-04-22 11:32
Kvaliteta našeg života, zdravlje i radna mjesta ovise o okolišu. Međutim, način i brzina kojom danas iskorištavamo prirodne resurse ugrožavaju našu dobrobit, kao i sposobnost prirode da nas opskrbljuje. Iz temelja moramo promijeniti način proizvodnje, potrošnje i življenja. Moramo učiniti gospodarstvo zelenim, a s prijelazom moramo početi odmah.

 Image © Gülcin Karadeniz

Naš planet ima ograničene resurse, no trenutačno uzimamo i iskorištavamo više resursa nego što planet može održivo davati. Prirodni resursi pokreću proizvodnju i potrošnju, stvaraju bogatstvo i radna mjesta te pridonose našoj kvaliteti života i dobrobiti.

Sve čime smo okruženi dolazi iz prirode. U ovom ili onom obliku, naši domovi, automobili, bicikli, hrana, odjeća i energija bili su i jesu dio okoliša. Uzimamo sirovine, obrađujemo ih i gradimo zajednice. Ta povezanost s okolišem i ovisnost o njemu uvijek su bili od ključne važnosti za naše postojanje.

No, stupanj naše potrošnje resursa ima i negativnu stranu. Vršimo velik pritisak na okoliš zbog čega postoji opasnost da ćemo oslabiti njegovu mogućnost da nas u budućnosti opskrbljuje.

Zbog našeg se djelovanja onečišćujuće tvari oslobađaju u atmosferu, a plastika dospijeva u oceane. Naši se ekosustavi mijenjaju brže nego ikada i to neprirodnom brzinom. S razvojem trgovine uvode se nove vrste koje mogu utjecati na čitave ekosustave. Klimatske promjene mijenjaju oborinske režime. Prinosi postaju manje pouzdani, što za posljedicu ima poskupljenje hrane. Očigledno je da su neke regije i zemlje ugroženije. Međutim, neki učinci na okoliš, poput zagađenja zraka, utječu na sve, iako u različitoj mjeri.

Zbog pritisaka u budućnosti moramo djelovati odmah

Trenutačna su proizvodnja i potrošnja već sada neodrživi s više od 7 milijardi ljudi na planetu. Predviđa se da će taj broj doseći otprilike 9 milijardi do sredine stoljeća, uz milijarde siromašnih stanovnika koji teže boljim životnim uvjetima.

Naša potrošnja resursa degradira i smanjuje prirodni kapital koji ostaje na raspolaganju za život i dobrobit budućih generacija. U najmanju ruku, to znači da ćemo imati na raspolaganju manje zemlje i manje slatke vode po osobi za proizvodnju potrebne hrane.

Da bismo osigurali kvalitetan život i dugoročnu dobrobit, moramo učiniti gospodarstvo zelenim, a s prijelazom moramo početi odmah. No kako to postići? Kako preobraziti gospodarstvo na način da sačuvamo okoliš i pritom osiguramo dobru kvalitetu života?

Jačanje resursne učinkovitosti Europske unije

Za početak, naše gospodarstvo mora postati resursno učinkovitije. Morat ćemo naći učinkovit način da od manje sredstava dobijemo više. Moramo smanjiti količinu resursa koje crpimo i upotrebljavamo.

Iako je važno smanjiti dotok novih materijala u proizvodni proces i tako učiniti proizvodne procese učinkovitijima, to je samo jedna strana priče. Također moramo smanjiti gubitak materijala i otpad koji nastaje tijekom proizvodnje i potrošnje.

Preobrazba gospodarstva je moguća, no taj cilj zahtijeva djelovanje i predanost tijekom nekoliko desetljeća. Europa je postigla značajan napredak u povećanju resursne učinkovitosti, ali još mnogo toga treba učiniti.

Već postoje razne strategije i zakonske odredbe Europske unije, kao što su strategija Europa 2020., predvodnička inicijativa za resursno učinkovitu Europu, Okvirna direktiva o otpadu ili 7. akcijski program za zaštitu okoliša, kojima se pokušava uvesti održivost u ključne gospodarske djelatnosti u obliku dugoročnog prijelaza.

Potpuna provedba takve politike donijela bi višestruke koristi. Koristilo bi se manje resursa po proizvodu, a to bi pomoglo u zaštiti i očuvanju okoliša. Istovremeno bi gospodarstvo imalo koristi od temeljnih inovacija i veće konkurentnosti za europska poduzeća.

Street market

(c) Gülcin Karadeniz

Smanjenje otpada

Uzmimo kao primjer otpad od hrane. Procijenjeno je da se diljem svijeta baca između 30 % i 50 % hrane. Samo u Europskoj uniji bacamo gotovo 90 milijuna tona hrane godišnje, što je gotovo 180 kg po osobi.

Hrana se baca u svim fazama lanca proizvodnje i potrošnje. Za svaki komad hrane koji ne iskoristimo uzalud smo potrošili energiju, vodu, rad i tlo za njegovu proizvodnju. Staklenički plinovi i gnojiva koji se ispuštaju u prirodu pridonose uništavanju okoliša.

Možemo li promijeniti prehrambeni sustav kako bismo spriječili otpad od hrane na način da potrošači, trgovine i proizvođači hrane surađuju s ciljem proizvodnje, prodaje i kupnje samo one hrane koja će se stvarno pojesti?

Možemo li iskoristiti proizvode na kraju životnog ciklusa – „ostatke" jednog proizvodnog procesa – kao početnu energiju u drugom proizvodnom procesu?

Možemo li stvoriti kružno gospodarstvo sa što manjim gubitkom? Bolje upravljanje komunalnim otpadom pokazuje ogromnu potencijalnu korist i u gospodarskom i u ekološkom smislu.

Stvaranje zelenog gospodarstva koje obuhvaća Europu, a u konačnici i čitav svijet, ogroman je zadatak. To uključuje integraciju uporabe održivih resursa u svaki aspekt našeg života.

Projekti ekološke inovacije, obnovljivi izvori energije i istraživanja općenito igraju ključnu ulogu u osmišljavanju boljih proizvoda i procesa te u smanjenju otpada. Poslovna zajednica u suradnji s tijelima javne uprave i civilnim društvom mogla bi raditi na provedbi održivih rješenja sve dok ona ne postanu standardna. Primjerice, možemo li stvoriti sustav u kojem možemo „unajmljivati" ili „posuđivati" proizvode, kao što su alati i automobili, umjesto da ih posjedujemo, odnosno sustav u kojem bismo trebali manje takvih proizvoda za zadovoljenje naših potreba?

Mi, potrošači...

Svoje gospodarstvo moramo učiniti resursno učinkovitijim i moramo smanjiti količinu otpada – ili barem gubitak – koje on stvara. Područje gospodarstva nudi nam neke alate za procjenu troškova i šteta, kao i neke prijedloge o tome kako možemo uzeti u obzir pitanja o zaštiti okoliša u procesu donošenja gospodarskih odluka. Također trebamo više inovacija i istraživanja, a svakako i dugoročnu perspektivu.

Svi pojedinci kao potrošači imaju vlastitu ulogu u podržavanju prijelaza prema zelenom gospodarstvu. Ponašanje potrošača pod velikim je utjecajem ljudi iz njihove okoline i društvenog konteksta, njihovih poriva i izbora koje imaju na raspolaganju. Kroz povijest se obrazac potrošnje neprestano razvijao. Tu fleksibilnost možemo upotrijebiti kao svoju prednost i usmjeriti je prema održivosti.

Neovisno o razini dohotka i o tome iz kojeg smo dijela svijeta, naše zdravlje i dobrobit ovise o okolišu. Svi imamo koristi od njegova očuvanja.

Izdanje Signala za 2014. pobliže se bavi ovim pitanjima.

Hans Bruyninckx

Hans Bruyninckx
Izvršni direktor

Povezani sadržaj

Geographic coverage

Europe
Radnje vezane za dokument
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100