Osobni alati

dalje
prethodno
stavke

Preskoči na sadržaj. | Preskoči na navigaciju

Sound and independent information
on the environment

Vi ste ovdje: Početak / Europska agencija za okoliš / Članci / Zagađenost zraka: Znanje je ključno za rješavanje tog problema

Zagađenost zraka: Znanje je ključno za rješavanje tog problema

Promijenite jezik
"Dobra je vijest da se u posljednjih nekoliko desetljeća znatno popravila situacija u pogledu izloženosti nekim zagađivačima zraka. Međutim, zagađivači čije su količine najviše smanjene nisu oni koji uzrokuju najviše štete po ljudsko zdravlje i okoliš", kaže Valentin Foltescu, koji izrađuje izvješća o procjeni kakvoće zraka u Europskoj agenciji za okoliš (EEA). Pitali smo Valentina što EEA čini za poboljšanje kvalitete zraka te kakvi su najnoviji podaci.

 Image © EEA/ImaginAIR; Andrzej Bochenski

Europska agencija za okoliš (EEA) bavi se rješavanjem brojnih pitanja onečišćenja okoliša. Kada se radi o pitanjima vezanim uz zrak, što EEA zapravo čini?

Ukratko, analiziramo na kakvoću vanjskog zraka, odakle dolaze zagađivači zraka, kojim smo razinama izloženi te kako oni utječu na nas i na okoliš. Što se tehničke strane tiče, analiziramo podatke o koncentraciji tvari u zraku i podatke o emisijama – o količini tvari ispuštenih u atmosferu. Također procjenjujemo razinu izloženosti stanovništva različitim zagađivačima.

Širom Europe postoje tisuće mjernih postaja koje mjere kakvoću zraka, prate razine koncentracija različitih zagađivača. Većina tih postaja podatke šalje u AirBase, Europskoj bazi podataka za kakvoću zraka, koju održava EEA. AirBase sadrži informacije o praćenju i podatke za 38 zemalja koje sudjeluju u tom projektu te ima podatke o više od 100 zagađivača. Među njima je i jedanaest tvari čiju dopuštenu koncentraciju u zraku ograničavaju propisi EU-a o kakvoći zraka.

Kada zemlje sudionice projekta objave podatke, mi provjeravamo jesu li ti podaci u skladu s odredbama koje propisuje zakonodavstvo EU-a. Ti se podaci zatim detaljno proučavaju pomoću različitih metoda utvrđivanja kakvoće, uz blisku suradnju sa zemljama koje pružaju podatke. Nakon toga izrađujemo preglede i procjene, poput izvješća o kakvoći zraka koje će biti objavljeno sredinom listopada.

Što najnoviji podaci kazuju o kakvoći zraka u Europi?

Bilježimo i pozitivne i negativne trendove. Pozitivne vijesti su to što se u posljednja dva desetljeća situacija znatno poboljšala u smislu izloženosti nekim zagađivačima. Na primjer, znatno se smanjio broj ljudi izloženih djelovanju sumporova dioksida, ugljikova monoksida, olova i benzena. Na razini EU-a manje od 2% stanovništva urbanih sredina izloženo je većoj koncentraciji tih tvari nego što je dopušteno propisima EU-a o kakvoći zraka.

Druga strana priče je ta da ti zagađivači čiju smo koncentraciju najviše uspjeli smanjiti nisu oni koji nanose najviše štete po ljudsko zdravlje i okoliš. Posebno čestice u zraku i prizemni ozon predstavljaju relativno visok rizik od narušavanja zdravlja i prijevremene smrti, a i dalje su prisutni u zraku u visokim razinama. Čak trećina urbanog stanovništva u EU-u i dalje je izložena razinama koje su iznad granica ili ciljnih vrijednosti koje utvrđuje EU.

Sve u svemu, možemo primijetiti blago opadanje koncentracije najštetnijih zagađivača, što znači da se po pitanju tih zagađivača kakvoća zraka malo poboljšala. Međutim, također smo primijetili da se na nekim mjestima koncentracija tih zagađivača povećala u posljednjem desetljeću. To je svakako razlog za zabrinutost.

Odakle dolaze ti zagađivači?

Izgaranje goriva jedan je od važnih izvora. U mnogim se sektorima sagorijevaju goriva: na primjer u prometu, proizvodnji energije, industriji i grijanju naših domova. Poljoprivreda je još jedan važan izvor izgaranja.

Zagađivači zraka mogu se ispustiti izravno u atmosferu (primarne emisije) ili ondje nastaju kemijskim reakcijama uz pomoć prekursorskih supstanci.

I po tom pitanju imamo mješovite rezultate. Na primjer, emisije čestica u EU-u smanjene su za 14% u posljednjem desetljeću. Od prekursora čestica u zraku neki su znatno smanjeni, kao npr. sumporov dioksid koji je smanjen na pola. Što se drugih prekursora tiče, smanjenje emisija bilo je ograničeno. Na primjer, emisija amonijaka koji uglavnom nastaje u poljoprivredi, smanjena je za samo 7%.

Također trebamo imati na umu da smanjenje emisija ne znači automatski i smanjenje koncentracija. Imamo posla sa složenim vezama između emisija zagađivača zraka i kakvoće zraka. To uključuje količinu emisije, kemijske transformacije, reakcije na sunčevu svjetlost, dodatne prirodne i hemisferne doprinose i utjecaj vremenskih uvjeta i topografije. Da bi se kakvoća zraka poboljšala, nužno je drastično smanjiti emisije.

Kako vaš rad ustvari pomaže poboljšanju kakvoće zraka u Europi?

Svoje znanje dijelimo s općom javnošću i kreatorima politike na europskoj i nacionalnoj razini. Iznosimo činjenice i podatke o stanju i trendovima u kakvoći zraka, emisijama zagađivača zraka i stopama izloženosti. To se znanje potom koristi za unaprjeđenje politike vezane uz zrak, s konačnim ciljem zaštite javnosti i okoliša od visokih razina onečišćenja zraka. Nije moguće formulirati učinkovitu politiku bez praćenja i razumijevanja trenutačne situacije i njezinih uzroka.

Također pratimo kako se zakonodavstvo koje se odnosi na kakvoću zraka provodi na lokalnoj razini. Upravo smo dovršili projekt u koji je bio uključen niz gradova diljem Europe. Taj nam je projekt pomogao utvrditi koje su se mjere pokazale uspješnim u tim gradovima, poput osiguranja usklađenosti s novim standardima o niskoj razini sumpora za brodska goriva u lučkim područjima, zabrane plasmana na tržište, prodaje i distribucije bitumenskog ugljena, ili poput promjena energenata za grijanje i stvaranje gradskih sustava centralnog grijanja. Ovaj projekt pokazao nam je da još mnogo toga možemo naučiti razmjenom iskustava te da stečeno znanje možemo dalje primijeniti.

Valentin Foltescu

Valentin Foltescu

Intervju je objavljen u Glasilu EEA-a br. 2013/1

Geographic coverage

EEA Member Countries (EEA32)
Radnje vezane za dokument
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100