Ususret globalnoj održivosti

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2015-12-02 Zadnja izmjena 2016-09-15 10:50
U kolovozu ove godine, više od 190 zemalja postiglo je konsenzus o programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. Čelnici država će kasnije, tijekom ovog mjeseca, u New Yorku usvojiti taj program, kao i njegove ciljeve održivog razvoja. Za razliku od prethodnih, ti ciljevi održivog razvoja odnose se kako na razvijene zemlje tako i na zemlje u razvoju te su usmjereni na širi raspon tema o održivom razvoju. Mnogi od 17 ciljeva održivog razvoja obuhvaćaju čimbenike povezane s okolišem, korištenjem resursa ili klimatskim promjenama.

 Image © Leyla Emektar, Picture2050 /EEA

Činjenica što postoji takva globalna i sveobuhvatna podrška održivom razvoju svakako je poticajna. Prepoznavanje održivog razvoja kao izazova i potrebe svakako je korak u pravom smjeru.

U tom kontekstu, sveukupni cilj 7. akcijskog programa za okoliš Europske unije u skladu je s ciljevima održivog razvoja: „Godine 2050. živjeti ćemo dobro i u skladu s ekološkim ograničenjima planeta." U EU-u je uspostavljen veliki broj mjera radi ostvarenja tog cilja. Međutim, globalna priroda našega gospodarstva i okoliša otežava zajedničko djelovanje zemalja ili skupina zemalja (kao što je EU) u samostalnom rješavanju ekoloških problema. Na primjer, bez obzira na to gdje se emitiraju staklenički plinovi, oni globalno doprinose koncentracijama u atmosferi i imaju učinke daleko od svojeg izvora. Posljedice će, vrlo vjerojatno, biti vidljive tek u budućnosti.

Bez globalnih napora i prijelaza na pravu održivost, dovodimo u pitanje dobrobit i kvalitetu života na cijelom planetu. Naše izvješće "Europski okoliš – stanje i izgledi 2015. (SOER 2015.) prikazuje da trenutačni uzorci potrošnje i proizvodnje poboljšavaju kvalitetu života – a paradoksalno, istovremeno ga i ugrožavaju.

Približavanje granicama

SOER 2015. također ukazuje da se naša gospodarstva približavaju ekološkim granicama u okviru kojih postoje i da već osjećamo posljedice nekih učinaka fizičkih i okolišnih ograničenja resursa. Dostupna predviđanja govore da ukupna globalna potrošnja premašuje kapacitet obnove planeta za više od 50 %. Drugim riječima, trošimo više nego što naš planet može proizvesti u određenom razdoblju i na taj način smanjujemo njegov proizvodni kapacitet.

Neki veliki globalni trendovi uzrokuju dodatne probleme. Ukupni broj svjetskog stanovništva danas iznosi 7 milijardi, od čega se manje od 2 milijarde smatra potrošačima srednjeg sloja. Do 2050., očekuje se da će broj stanovnika na planetu iznositi 9 milijardi, pri čemu će više od 5 milijardi ljudi pripadati srednjem sloju. Taj će rast vjerojatno povećati globalno natjecanje u pogledu resursa i nametnuti dodatne zahtjeve za ekosustave.

Globalna upotreba prirodnih resursa mogla bi se do 2013. udvostručiti. Očekuje se da će se svjetska potražnja za energijom i vodom povećati za 30 % do 40 % tijekom sljedećih 20 godina. Slično tomu, očekuje se da će se ukupna potražnja za hranom, stočnom hranom i vlaknima povećati za otprilike 60 % do 2050.

Sve veći nedostatak resursa i povećana konkurentnost uzrokuju zabrinutost u pogledu sigurnosti pristupa zalihama ključnih resursa. Rastuća zabrinutost povezana sa sigurnom opskrbom hranom, vodom i energijom pokrenula je transnacionalnu prenamjenu zemljišta u posljednjih 5 do 10 godina, prvenstveno u zemljama u razvoju.

Europa i globalna održivost

Europska unija važan je svjetski čimbenik, kako u proizvodnji, tako i u potrošnji. . Ekološki otisak većine europskih zemalja trenutačno premašuje njihovo raspoloživo biološki produktivno područje, odnosno „biokapacitet". Štoviše, uzimajući u obzir trgovanje EU-a s ostatkom svijeta, značajan dio ekoloških pritisaka povezanih s potrošnjom u EU-u osjeća se izvan teritorija EU-a. Naime, udio okolišnog otiska EU-a u pogledu upotrebe zemljišta, vode i materijala, kao i emisija zraka.koji se provodi izvan granica EU-a kontinuirano se povećavao tijekom prošlog desetljeća.

Prethodnih godina prepoznati su globalni ekološki problemi u smislu određivanja graničnih opterećenja koje mogu podnijeti ekosustavi, te određivanja svojevrsnih točaka preokreta, nakon kojih povratak u prijašnje stanje više nije moguć. To se još nije odrazilo na društvenim, gospodarskim i financijskim sustavima, političkim ideologijama i sustavima znanja koji ne uzimaju u obzir postavku o ograničenom kapacitetu planeta. Međutim, činjenica je da naš planet ima ograničenu količinu ključnih resursa kao što su na primjer voda ili zemljište.

U globalnom gospodarskom sustavu koji ima ograničene resurse i suočava se s globalnom potražnjom i degradacijom okoliša, jedina održiva mogućnost jest zeleno gospodarstvo s učinkovitim korištenjem resursa. Prelazak na zeleno gospodarstvo zahtijeva temeljne promjene u načinu na koji koristimo proizvode i usluge, gradimo gradove, prevozimo ljude i robu, uzgajamo hranu itd.

Propisi koji su usmjereni na poticanje zelenog gospodarstva ne trebaju se smatrati skupima ni složenima. Baš suprotno, oni se mogu pretvoriti u prilike. Mnogi gospodarski sektori u Europi uspjeli su smanjiti emisije i potražnju za materijalima ili prekinuti vezu između gospodarskog rasta i rasta emisija. Na primjer, između 2000. i 2011. industrija koja se povezuje sa unapređenjem okoliša ostvarila je rast veći od 50 % To je jedan od rijetkih gospodarskih sektora u EU-u koji je ostvario rast od početka financijske krize u 2008.

Slično tome, rast stanovništva i povećanje natjecanja u pogledu resursa također se mogu promatrati kao čimbenici koji su doveli do potrebne promjene sustava. Da bismo uveli te promjene, za početak možemo početi s prostornim planiranjem gradova po cijelom svijetu, tako da ključne sustave, kao što su energetika, transport i mobilnost prilagodimo na način da ne izazivaju pritisak na prirodni kapital i u najvećoj se mogućoj mjeri približavaju načelu „nula emisija ugljika" i „nula otpada".

Hans Bruyninckx
Izvršni direktor Europske agencije za okoliš

Riječ urednika objavljena u izdanju br. 2015/3 biltena Agencije, rujan 2015.


Geographic coverage

Albania, Armenia, Austria, Azerbaijan, Belarus, Belgium, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Croatia, Cyprus, Czech Republic, Denmark, Estonia, Finland, France, Georgia, Germany, Greece, Hungary, Iceland, Ireland, Italy, Kazakhstan, Kosovo, Kyrgyzstan, Latvia, Liechtenstein, Lithuania, Luxembourg, Macedonia, Malta, Moldova, Monaco, Montenegro, Netherlands, Norway, Poland, Portugal, Romania, Russia, San Marino, Serbia, Slovakia, Slovenia, Spain, Sweden, Switzerland, Tajikistan, Turkey, Turkmenistan, Ukraine, United Kingdom, Uzbekistan
Radnje vezane za dokument
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100