Pomak s gospodarenja otpadom na zeleno gospodarstvo

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2016-04-11 Zadnja izmjena 2016-09-15 10:50
Naša trenutačna potrošnja resursa nije održiva i time opterećujemo svoj planet. Mjerama koje nadilaze politike o gospodarenju otpadom i usmjeravanjem na ekološki dizajn, inovacije i ulaganja trebamo olakšati prijelaz prema kružnom, zelenom gospodarstvu. Istraživanjima se mogu poticati inovacije ne samo u proizvodnji nego i modelima poslovanja te mehanizmima financiranja.

 Image © © Nikolaos Kalkounos, Picture2050 /EEA

Europska komisija predložila je 2. prosinca 2015. novi paket zakona o kružnom gospodarstvu kojim su obuhvaćene različite faze produženog životnog ciklusa proizvoda, od njegove proizvodnje i potrošnje do gospodarenja otpadom i tržišta sekundarnih sirovina. Predložene su mjere osmišljene kako bi koristile i okolišu i gospodarstvu te kako bi se njima ostvarile maksimalne vrijednosti i iskorištenost svih sirovina, proizvoda i otpada, poticala ušteda energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Tijekom posljednjih desetljeća zakoni o zaštiti okoliša napredovali su i više ne nude samo rješenja specifičnih problema, nego i  integrirana i sustavna rješenja. Paket o kružnom gospodarstvu jedan je od najnovijih primjera takve politike integralnih odgovora i zasigurno predstavlja značajan korak prema cilju Europske unije „živjeti dobro unutar ekoloških granica našeg planeta”.

U EEA izvješću Europski okoliš: izvješće o okolišu – stanje i izgledi 2015 (SOER2015) naglašava se održivost kao izazov s kojim smo danas suočeni. U Europi i svijetu trošimo i crpimo više resursa nego što ih planet može nadomjestiti u određeno vrijeme. S jedne strane, gospodarske djelatnosti pridonose dobrobiti ljudi i smanjenju siromaštva. S druge strane, onečišćuju okoliš, zagrijavaju planet, štetne su za zdravlje ljudi te umanjuju sposobnost planeta da podmiruje naše potrebe. Klimatske promjene i projekcije o povećanju broja stanovnika ukazuju  na hitnost potrebe za sveobuhvatnim i neodgodivim djelovanjem.

Iako niti jedna država nije postigla cilj „živjeti dobro” u okviru vlastitih prirodnih resursa, postoje neki ohrabrujući signali. Europska unija počela je dokidati vezu između gospodarskog rasta i potrošnje energije te materijala. Europljani recikliraju veći dio svog komunalnog otpada i manje ga šalju na odlagališta. Ekološke industrije (npr. rad na obnovljivoj energiji, pročišćavanje otpadnih voda, kontrola onečišćenja zraka itd.) znatno su se razvile tijekom prošlog desetljeća i stvorile radna mjesta unatoč nedavnoj recesiji.

Smanjenje ovisnosti o sirovinama

Kružno gospodarstvo teži smanjenju korištenja novih resursa, osobito neobnovljivih resursa, što većoj iskorištenosti, ponovnoj upotrebi i valorizaciji resursa u gospodarstvu te maksimalnom smanjenju emisija i otpada.

Poruka je jasna: potencijalna smanjenja količine otpada mogla bi stvoriti značajne prednosti za gospodarstvo i zdravlje ljudi. Zadržavanje već dobivenih resursa u upotrebi ne bi samo smanjilo ovisnost o sirovinama (bilo da se crpe unutar države ili se uvoze), već bi se time također potaknula konkurentnost uz smanjenje pritiska na okoliš. Preliminarna analiza koju je izradila EEA pokazuje kako su europske zemlje već poduzele mjere za poboljšanje učinkovitog iskorištavanja resursa, poglavito zbog gospodarskih razloga povezanih s ovisnosti o resursima.

Sprječavanje nastajanja otpada, recikliranje i općenito bolje gospodarenje otpadom ključni su u smanjivanju tokova u gospodarstvo i iz njega. Međutim, zatvaranje životnog ciklusa materijala nije dovoljno za sprečavanje daljnjih učinaka na okoliš, zdravlje i dobrobit ljudi. Kružno gospodarstvo treba nadići gospodarenje otpadom i olakšati prijelaz na zeleno gospodarstvo. Moramo osmisliti nove načine proizvodnje, potrošnje i zbrinjavanja proizvoda.

Ostvarivanje potencijala ekološkog dizajna

Za početak, ekološki je dizajn ključan za povećanje potencijala za recikliranje i produženje životnog vijeka proizvoda. Možemo dizajnirati proizvode tako da se lako popravljaju, da se mijenjaju samo oštećeni dijelovi, a njihove komponente lako razvrstaju za optimalno recikliranje.

Također moramo uzeti u obzir zdravlje i ekološke aspekte materijala koje koristimo u proizvodima. Ekološki dizajn može pomoći nudeći bolje alternative u zamjenu za materijale koji snažno utječu na okoliš. Primjerice, jasno je da je izloženost opasnim kemikalijama ozbiljan zdravstveni problem te možemo uvesti cikluse čistih materijala kako bismo spriječili izlaganje ljudi opasnim tvarima i zaštitili ekosustav od kemijskog onečišćenja.

Na isti način biomaterijali, poput drva, usjeva ili vlakana, mogu se upotrebljavati za proizvodnju raznih predmeta i u energetske svrhe. Ipak, mogući prijelaz na biomaterijale treba analizirati uzimajući u obzir njihove učinke na ekosustav i zdravlje. Postoje, na primjer, ograničenja pri iskorištavanju šuma, a spaljivanje drva radi dobivanja energije može pogoršati kakvoću zraka.

Investicije za poticanje inovacija

Ekološke inovacije i razvoj kojima se promiču inovativna rješenja ključni su za prijelaz na kružno gospodarstvo. Inovacije nisu ograničene samo na proizvodne procese. Mogu se promicati i podržavati i novi modeli poslovanja. Već postoji mnogo primjera inovativnih rješenja kojima se nude usluge umjesto proizvoda te ne trebate imati automobil za ostvarivanje svojih potreba prijevoza. Za ovakve modele poslovanja koji podrazumijevaju zajedničko korištenje i koji su usmjereni na pružanje usluga mogli bi se pokazati korisnima novi mehanizmi financiranja za koje je karakterističan drugačiji vremenski obrazac ulaganja i dobiti.

Sredstvima iz javnih izvora već se podupiru ekološke inovacije širom Europe, ali ona mogu imati i važniju ulogu od ove koju imaju danas. Ulaganja u infrastrukturu, istraživanja i urbani razvoj mogla bi se namijeniti lakšem prijelazu na zeleno gospodarstvo. Snažnim opredjeljenjem za održivost, uz potporu jasnog financijskog i regulatornog okvira, šalje se pravi signal svima zainteresiranima.

Jasno je da će prijelaz na zeleno kružno gospodarstvo pogodovati određenim grupama i sektorima, dok će za druge to predstavljati opterećenje. Tvorci politika moraju uzeti u obzir pitanja pravičnosti, unutar Europe i globalno, te ponuditi mjere podrške za olakšavanje i usmjeravanje društveno-gospodarskih promjena.

 

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor EEA-e

Uvodni članak objavljen je u izdanju br. 2016/1 biltena Europske agencije za okoliš iz ožujka 2016.

 

Geographic coverage

Austria, Belgium, Bulgaria, Croatia, Cyprus, Czech Republic, Denmark, Estonia, Finland, France, Germany, Greece, Hungary, Iceland, Ireland, Italy, Latvia, Liechtenstein, Lithuania, Luxembourg, Malta, Netherlands, Norway, Poland, Portugal, Romania, Slovakia, Slovenia, Spain, Sweden, Switzerland, Turkey, United Kingdom
Radnje vezane za dokument
Filed under:
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100