Održivo gospodarenje ključno za zdravlje šuma u Europi

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2016-04-11 Zadnja izmjena 2016-09-15 10:50
Šume u Europi pružaju nam neophodne resurse: čist zrak, čistu vodu, prirodno skladište ugljika, drvnu građu, hranu i druge proizvode. One su stanište za mnoge biljne i životinjske vrste. O izazovima s kojima se europske šume suočavaju razgovarali smo s Annemarie Bastrup-Birk, stručnjakinjom za šume i okoliš pri Europskoj agenciji za okoliš.

 Image © Juan Carlos Farias Pardo, Environment & Me /EEA

Zašto su šume toliko važne za zdravlje našeg okoliša?

Šume pružaju mnoge životno važne funkcije ekosustava za okoliš i klimu. Primjerice, pomažu regulirati klimu i održavaju slivove osiguravajući nam čistu vodu i utječu na pročišćavanje zraka koji udišemo. Rast šumskog fonda često pridonosi većoj apsorpciji ugljikovog dioksida iz atmosfere. Šume također pomažu u očuvanju i zaštiti biološke raznolikosti jer mnoge vrste žive u šumama i ovise o njima. One su i važan gospodarski resurs, ne samo za proizvodnju drvne građe, nego i drugih resursa koji se upotrebljavaju za lijekove i druge proizvode. Šume imaju važnu ulogu za dobrobit ljudi i rekreaciju.

Ukupno područje koje šume pokrivaju u Europi zapravo se povećava, uglavnom zbog politika pošumljavanja i pretvaranja napuštenog poljoprivrednog zemljišta u šume. Šume pokrivaju više od 40% ukupne površine kopna u 33 države članice i šest država suradnica Europske agencije za okoliš.

Unatoč tome, zdravlje šuma globalni je problem, a ukupno područje pokriveno šumama u svijetu se smanjuje. Europljani također utječu na globalnu deforestaciju. Uvozimo poljoprivredne proizvode i drvne proizvode koji su glavni uzrok globalne deforestacije koja se uglavnom događa u tropskim i borealnim šumama.

Ukupno područje pokriveno šumama nije jedini pokazatelj koji treba uzeti u obzir.

S kojim su ključnim izazovima suočene šume u Europi?

Šume u Europi suočene su s mnogim izazovima, uključujući gubitak staništa i veće rizike povezane s invazivnim vrstama, onečišćenjem i klimatskim promjenama. Povećano korištenje šuma za različite aktivnosti, izgradnju prometnih mreža i sive infrastrukture također predstavljaju opterećenje za šume. Fragmentacija, odnosno pojava kada poljoprivredna zemljišta ili urbana područja ispresijecaju šumski prostor, u velikoj mjeri utječe na šume i vrste ovisne o šumama.

Ove će probleme analizirati naše izvješće o stanju i trendovima u ekosustavima europskih šuma koje će biti objavljeno u travnju. Izvješće potvrđuje da moramo zaštititi šume i osigurati održivo gospodarenje šumskim ekosustavima, ne samo kada se radi o proizvodnji drvne građe, nego i pri upotrebljavanju šuma za druge važne funkcije ekosustava ključne za našu dobrobit.

Zašto su održavanje i zaštita naših šuma toliko važni?

Povijesno, šume su prirodno stanište većeg dijela Europe i imaju važnu ulogu u okolišu i životu ljudi. Iznimno su bogate u smislu biološke raznolikosti i ključne su za naše napore očuvanja prirodnih staništa u Europi.

Posljednjih je godina porasla svijest o njihovoj važnosti u raspravama o različitim politikama, pogotovo nakon postizanja sporazuma na konferenciji COP 21 u Parizu na kojoj su šume bile sastavni dio rasprava o klimi. S obzirom na sekvestraciju ugljika i ublažavanje klimatskih promjena, šume su možda jedini resurs kojim možemo upravljati. Možemo ih saditi i možemo ih sjeći. Nad oceanima, primjerice, nemamo takvu kontrolu.

U kolikoj su mjeri klimatske promjene opasne za naše šume?

Znamo da će utjecati na njih, ali ne znamo točno kako i u kojoj mjeri. Klimatske promjene mogu imati i pozitivne i negativne posljedice. Ako je klima toplija, vjerojatno je da će se rast drveća povećati, što se može smatrati pozitivnim ishodom u smislu proizvodnje drvne građe. Također može utjecati na granicu rasta šuma koja se može pomaknuti na višu nadmorsku visinu i prema sjeveru. Istovremeno, šume mogu biti izložene većem broju opasnosti, u smislu patogena, bolesti, nametnika i invazivnijih vrsta.

Na primjer, kao reakciju na toplija i suša proljeća i ljeta, smrekov pisar (Ips typographus) ima kraće razdoblje razvoja i može se razmnožavati nekoliko puta tijekom tog razdoblja čime se povećava broj jedinki.

Zbog klimatskih promjena šume mogu postati osjetljivije na ekstremne vremenske uvjete. Promjene kišnih razdoblja (vlažna i sušna razdoblja) mogu rezultirati zamjenom postojećih vrsta drveća drugim vrstama koje su sposobnije za preživljavanje i bolje uspijevaju u novim klimatskim uvjetima.

Iako su ljudi odgovorni za većinu šumskih požara u Europi, ekstremne suše i suhi uvjeti mogu povećati rizik od šumskih požara, osobito u južnoj Europi. Takvi požari mogu biti razorni za ekosustave šuma.

Što EU i EEA poduzimaju u cilju rješavanja ovih problema?

Gospodarenje šumama i dalje je odgovornost svake države. Međutim, u tijeku je europski je proces kako bi se utvrdili kriteriji i smjernice za najbolju skrb o šumama u Europi. Iako u Europskoj uniji (EU) ne postoji šumarska politika, EU želi podupirati i provoditi održivi razvoj šuma u Europi te štititi i čuvati brojne funkcije šuma. Zato je EU usvojila novu Šumarsku strategiju koja je objavljena u rujnu 2013. Cilj strategije jest promicanje bolje koordinacije između svih zainteresiranih strana.

Agencija daje procjene za doprinos bazi znanja o europskim šumama i za podizanje svijesti o izazovima s kojima su šume suočene, istovremeno prepoznajući buduće izglede. Zato blisko surađujemo sa Zajedničkim istraživačkim centrom Europske komisije i Eurostatom. Također surađujemo s programom Copernicus, europskim programom za praćenje Zemlje koji izrađuju karte šuma i vrsta šuma u sklopu praćenja stanja kopna. Osim toga, razmjenjujemo podatke s agencijama UN-a i drugim međunarodnim organizacijama. Zahvaljujući svojem opsežnom znanju o okolišu i aktivnostima naših partnera, možemo šume dovesti u vezu s drugim ekološkim pitanjima, poput klime, poljoprivrede, prometa i biološke raznolikosti te tako oblikovati bolje i potpunije razumijevanje pritisaka kojima su izloženi šumski ekosustavi.

Annemarie Bastrup-Birk

Intervju je objavljen u izdanju br. 2016/1 biltena Europske agencije za okoliš iz ožujka 2016.

Geographic coverage

Austria, Belgium, Bulgaria, Croatia, Cyprus, Czech Republic, Denmark, Estonia, Finland, France, Germany, Greece, Hungary, Iceland, Ireland, Italy, Latvia, Liechtenstein, Lithuania, Luxembourg, Malta, Netherlands, Norway, Poland, Portugal, Romania, Slovakia, Slovenia, Spain, Sweden, Switzerland, Turkey, United Kingdom
Radnje vezane za dokument
Filed under:
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100