Nakon Pariza: ostvarenje cilja o niskougljičnom gospodarstvu

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2016-11-14 Zadnja izmjena 2016-12-06 15:20
Svijet je prošloga prosinca u Parizu postavio ambiciozan cilj: ograničenje porasta prosječne globalne temperature na razini znatno nižoj od 2 stupnja, s ciljem ograničavanja porasta na razini od 1,5 stupnjeva iznad razine iz predindustrijskog doba. Na sastanku na vrhu skupine G20 održanom ranije ovoga mjeseca, Kina i Sjedinjene Američke Države najavile su da će se službeno obvezati na pristupanje Sporazumu iz Pariza. To je velik napredak u međunarodnim nastojanjima za smanjenjem emisija stakleničkih plinova i ograničavanjem globalnog zagrijavanja. Međutim, trenutačne obveze smanjivanja koje su države potpisnice preuzele za sada nisu dostatne za postizanje tog ambicioznog cilja.
Elena Georgiou, My City/EEA

Elena Georgiou, My City/EEA

Doprinosi Europske unije ostvarenju cilja sa sastanka u Parizu utvrđeni su unutar EU okvira za klimatsku i energetsku politiku i provode se nizom mjera. Europska komisija je 20. srpnja predložila novi paket mjera kako bi se ubrzao prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom emisija ugljika u Europi, koji još trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće EU.

Taj paket mjera jedan je od konkretnih koraka predloženih za ostvarivanje obveze Europske unije da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za 40% u odnosu na razine emisija iz 1990. Prijedlozi uključuju obvezna smanjenja emisija za države članice u razdoblju od 2021. do 2030. i po prvi puta predviđaju uključivanje uporabe zemljišta i šumarstva u okvir EU‑a za klimatsku i energetsku politiku do 2030.

Ove bi mjere znatno ojačale ulogu EU‑a za klimatsku i energetsku politiku u ostvarenju dugoročnog razvoja EU‑a u smjeru konkurentnog niskougljičnog gospodarstva. U okviru paketa na sveobuhvatan se način sagledavaju emisije iz svih sektora gospodarstva: prijevoza, građevinskog sektora, poljoprivrede, gospodarenja otpadom, uporabe zemljišta i šumarstva te predviđa smanjenje emisija u svim gospodarskim sektorima. Paket se također nadovezuje na reformu sustava EU‑a za trgovanje emisijama (EU ETS), predloženog u srpnju 2015., koji obuhvaća emisije iz industrijskog i energetskog sektora.

Štoviše, predviđa se da će smanjenju emisija pogodovati niz inicijativa u pogledu politika za određene sektore ili širi paketi mjera, kao što su strategija o mobilnosti uz nisku razinu emisija ili paket za kružno gospodarstvo.

Osmišljavanje sustavnih i usklađenih pristupa

U mnogim našim izvješćima, uključujući i Europsko izvješću o okolišu – Stanje i izgledi 2015., u više se navrata proteklih godina isticala ključna važnost sustavnih pristupa. Današnji problemi u pogledu zaštite okoliša, uključujući klimatske promjene, izrazito su složeni. Na primjer, ne možemo poboljšati kvalitetu zraka u Europi bez prijevoznog sustava s niskom razinom emisije ugljika, bolje osmišljenih gradova, bolje međunarodne suradnje u rješavanju problema prekograničnog kretanja onečišćivača zraka ili mreže zelenih površina oko gradskih područja. Klimatske promjene također mogu utjecati na pogoršanje zagađenja zraka. Isto vrijedi i za ublažavanje klimatskih promjena. Moramo pronaći rješenja za emisije iz svih gospodarskih sektora i razumjeti obrasce proizvodnje i potrošnje koji doprinose stvaranju tih emisija. Budući da EU trenutačno stvara otprilike 10 % globalnih emisija, jasno je da smanjenje emisija samo u Europi neće riješiti ovaj globalni problem.

Slično tome, u našim procjenama redovito se ističe potreba za dosljednim i dugoročnim ciljevima politika. Uvođenje temeljnih promjena u ključne sustave može potrajati desetljećima. Stvaranje čiste mobilnosti s niskom razinom emisije ugljika ili takvog energetskog sustava zahtijeva znatna ulaganja u infrastrukturu i istraživanje čistih tehnologija. Nedosljedne politike bez jasnih ciljeva vjerojatno bi ugrozile ulaganja u inovativna rješenja.

Mjere, ulaganja i znanje

Uzimajući u obzir opisani okvir politike EU‑a i ohrabrujuće poruke koje dolaze od najvećih svjetskih proizvođača stakleničkih plinova, izazovi koji nam predstoje mogu se podijeliti u tri skupine.

Prva se sastoji od doprinosa u znanju. Dobre odluke u području politika temelje se na poznavanju prošlih trendova koji su utemeljeni na dokazima, te projekcijama za budućnost. U ovom prijelaznom razdoblju postalo je jasno da će nam za smjernice u pogledu političkih odluka sve više trebati znanje usmjereno na budućnost. U tom kontekstu EEA nastoji dodatno razjasniti složena pitanja o okolišu.

Izazovi u drugoj skupini odnose se na intervencije i mjere. Javna tijela na svim razinama u državama članicama EU‑a trebaju prenijeti okvire politike EU‑a u konkretne inicijative i mjere na terenu. To zahtijeva usklađenost politika i dugoročne ciljeve slične onima na europskoj razini. Od ključnog je značaja njihova potpuna provedba u državama članicama kroz nacionalne politike i mjere .

Kao treće, izazovi povezani s ulaganjima upućuju na to da prijelaz na  niskougljično gospodarstvo nije moguće postići samo javnim ulaganjima. Potrebno je pokrenuti i privatna ulaganja u projekte čiste infrastrukture i istraživanja čistih tehnologija.

Na sastanku COP21 u Parizu, gospodarski subjekti i oni iz civilnog društva bili su ključni za usmjeravanje pregovarača prema ambicioznijem cilju ograničavanja porasta temperature na 1,5 stupnjeva. Oni će također imati ključnu ulogu u provođenju mjera, usmjeravanju ulaganja i pridonošenju znanju koje nam je potrebno.

 

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor EEA‑e

Povezani sadržaj

Related briefings

Vidi također

Geographic coverage

Austria, Belgium, Bulgaria, Croatia, Cyprus, Czechia, Denmark, Estonia, Finland, France, Germany, Greece, Hungary, Ireland, Italy, Latvia, Lithuania, Luxembourg, Malta, Netherlands, Poland, Portugal, Romania, Slovakia, Slovenia, Spain, Sweden, United Kingdom
Radnje vezane za dokument
Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100