Nakon Pariza: ostvarenje cilja o niskougljičnom gospodarstvu

Promijenite jezik
Article Objavljeno 2016-11-14 Zadnja izmjena 2017-02-17 16:31
Svijet je prošloga prosinca u Parizu postavio ambiciozan cilj: ograničenje porasta prosječne globalne temperature na razini znatno nižoj od 2 stupnja, s ciljem ograničavanja porasta na razini od 1,5 stupnjeva iznad razine iz predindustrijskog doba. Na sastanku na vrhu skupine G20 održanom ranije ovoga mjeseca, Kina i Sjedinjene Američke Države najavile su da će se službeno obvezati na pristupanje Sporazumu iz Pariza. To je velik napredak u međunarodnim nastojanjima za smanjenjem emisija stakleničkih plinova i ograničavanjem globalnog zagrijavanja. Međutim, trenutačne obveze smanjivanja koje su države potpisnice preuzele za sada nisu dostatne za postizanje tog ambicioznog cilja.
Elena Georgiou, My City/EEA

Elena Georgiou, My City/EEA

Doprinosi Europske unije ostvarenju cilja sa sastanka u Parizu utvrđeni su unutar EU okvira za klimatsku i energetsku politiku i provode se nizom mjera. Europska komisija je 20. srpnja predložila novi paket mjera kako bi se ubrzao prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom emisija ugljika u Europi, koji još trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće EU.

Taj paket mjera jedan je od konkretnih koraka predloženih za ostvarivanje obveze Europske unije da do 2030. smanji emisije stakleničkih plinova za 40% u odnosu na razine emisija iz 1990. Prijedlozi uključuju obvezna smanjenja emisija za države članice u razdoblju od 2021. do 2030. i po prvi puta predviđaju uključivanje uporabe zemljišta i šumarstva u okvir EU‑a za klimatsku i energetsku politiku do 2030.

Ove bi mjere znatno ojačale ulogu EU‑a za klimatsku i energetsku politiku u ostvarenju dugoročnog razvoja EU‑a u smjeru konkurentnog niskougljičnog gospodarstva. U okviru paketa na sveobuhvatan se način sagledavaju emisije iz svih sektora gospodarstva: prijevoza, građevinskog sektora, poljoprivrede, gospodarenja otpadom, uporabe zemljišta i šumarstva te predviđa smanjenje emisija u svim gospodarskim sektorima. Paket se također nadovezuje na reformu sustava EU‑a za trgovanje emisijama (EU ETS), predloženog u srpnju 2015., koji obuhvaća emisije iz industrijskog i energetskog sektora.

Štoviše, predviđa se da će smanjenju emisija pogodovati niz inicijativa u pogledu politika za određene sektore ili širi paketi mjera, kao što su strategija o mobilnosti uz nisku razinu emisija ili paket za kružno gospodarstvo.

Osmišljavanje sustavnih i usklađenih pristupa

U mnogim našim izvješćima, uključujući i Europsko izvješću o okolišu – Stanje i izgledi 2015., u više se navrata proteklih godina isticala ključna važnost sustavnih pristupa. Današnji problemi u pogledu zaštite okoliša, uključujući klimatske promjene, izrazito su složeni. Na primjer, ne možemo poboljšati kvalitetu zraka u Europi bez prijevoznog sustava s niskom razinom emisije ugljika, bolje osmišljenih gradova, bolje međunarodne suradnje u rješavanju problema prekograničnog kretanja onečišćivača zraka ili mreže zelenih površina oko gradskih područja. Klimatske promjene također mogu utjecati na pogoršanje zagađenja zraka. Isto vrijedi i za ublažavanje klimatskih promjena. Moramo pronaći rješenja za emisije iz svih gospodarskih sektora i razumjeti obrasce proizvodnje i potrošnje koji doprinose stvaranju tih emisija. Budući da EU trenutačno stvara otprilike 10 % globalnih emisija, jasno je da smanjenje emisija samo u Europi neće riješiti ovaj globalni problem.

Slično tome, u našim procjenama redovito se ističe potreba za dosljednim i dugoročnim ciljevima politika. Uvođenje temeljnih promjena u ključne sustave može potrajati desetljećima. Stvaranje čiste mobilnosti s niskom razinom emisije ugljika ili takvog energetskog sustava zahtijeva znatna ulaganja u infrastrukturu i istraživanje čistih tehnologija. Nedosljedne politike bez jasnih ciljeva vjerojatno bi ugrozile ulaganja u inovativna rješenja.

Mjere, ulaganja i znanje

Uzimajući u obzir opisani okvir politike EU‑a i ohrabrujuće poruke koje dolaze od najvećih svjetskih proizvođača stakleničkih plinova, izazovi koji nam predstoje mogu se podijeliti u tri skupine.

Prva se sastoji od doprinosa u znanju. Dobre odluke u području politika temelje se na poznavanju prošlih trendova koji su utemeljeni na dokazima, te projekcijama za budućnost. U ovom prijelaznom razdoblju postalo je jasno da će nam za smjernice u pogledu političkih odluka sve više trebati znanje usmjereno na budućnost. U tom kontekstu EEA nastoji dodatno razjasniti složena pitanja o okolišu.

Izazovi u drugoj skupini odnose se na intervencije i mjere. Javna tijela na svim razinama u državama članicama EU‑a trebaju prenijeti okvire politike EU‑a u konkretne inicijative i mjere na terenu. To zahtijeva usklađenost politika i dugoročne ciljeve slične onima na europskoj razini. Od ključnog je značaja njihova potpuna provedba u državama članicama kroz nacionalne politike i mjere .

Kao treće, izazovi povezani s ulaganjima upućuju na to da prijelaz na  niskougljično gospodarstvo nije moguće postići samo javnim ulaganjima. Potrebno je pokrenuti i privatna ulaganja u projekte čiste infrastrukture i istraživanja čistih tehnologija.

Na sastanku COP21 u Parizu, gospodarski subjekti i oni iz civilnog društva bili su ključni za usmjeravanje pregovarača prema ambicioznijem cilju ograničavanja porasta temperature na 1,5 stupnjeva. Oni će također imati ključnu ulogu u provođenju mjera, usmjeravanju ulaganja i pridonošenju znanju koje nam je potrebno.

 

Hans Bruyninckx

Izvršni direktor EEA‑e

Povezani sadržaj

Related briefings

Vidi također

Temporal coverage

Europska agencija za okoliš (EEA)
Kongens Nytorv 6
1050 Kopenhagen K
Danska
Telefon: +45 3336 7100